„Ako si čovjek-vodi ljubav, ako si cvijet-budi mimoza“
reče čuveni francuski romansijer Viktor Igo (Victor Marie Hugo).
Šta je u toj biljci toliko magično i opojno i što prema njoj niko nikada nije ostao ravnodušan saznaćete ovde, u Herceg Novom. Gradu čiji zaštitni znak je upravo ovaj egzotični cvijet.
Kada kažemo „zaštitni znak“ to nije tek puka marketinška floskula. Mimoza je asocijacija na ovaj grad, na novljanje, na njihov duh, tradiciju, stil života i imidž.
Osim Mimoze, i Hercegnovske Mažoretke su zaštitni znak i sinonim za Herceg Novi (skupa sa trombonjerima i gradskom muzikom).
U slavu Mimoze, koja je Herceg Novom podarila svu svoju ljepotu, on je njoj darovao predivan događaj, Praznik Mimoze koji predstavlja fuziju muzičkih, teatarskih, gastronomskih i sportskih događaja, maškara, festivala i karnevala a sve to „začinjeno“ simbolikom i opojnim mirisom magične Mimoze.
Rijetko koji grad se baš toliko vezao za samo jedan cvijet. Međutim, možda je i razumjeti jer Mimoza nije običan cvijet (ako je uopšte i cvijet). Dok joj ne dođete u pohode, u Herceg Novi za vrijeme Praznika Mimoze, nećete moći razumjeti njenu filozofiju. Možda ćete je samo naslućivati.
Autor ovog teksta je svjedok tvrdnje iz prethodne rečenice. Svaki pokušaj da napiše članak o fenomenu Mimoze u Herceg Novom bio je uzaludan sve dok se jednog februara nije zaputio u Herceg Novu, na Praznik Mimoze.
A otkud Mimoza u Herceg Novom?! Poreklom, ona je iz daleke Australije, iz roda Akacija (lat. Acacia dealbata). Pored matične Australije, ona svoju lepotu otkriva još kojekude po belom svetu, u Latinskoj Americi, Kaliforniji i Mediteranu gdje je, ovdje u Boki Kotorskoj a naročito na području Herceg Novog, pronašla svoje mjesto pod suncem. Nju su ovamo donijeli čuveni bokeljski pomorci sa svojih dalekih putovanja a ona se „zapatila“ tj. pustila korjenje svuda po Boki.
Praznik Mimoze su Novljani osmislili i prvi put organizovali sada već daleke 1969. godine uz pomoć Turističkog saveza Boke Kotorske. Ugled „Mimoze“, kako ovdje skraćeno nazivaju svoj februarski hepening, rastao je iz godine u godinu i postao jedna od najznačajnijih turističko-propagandnih manifestacija na prostorima bivše države. Dakako, i ove.
„Mimoza“ je 1975. godine imala čast da je svečano otvori tadašnja prva dama Jugoslavije Jovanka Broz a popularne Hercegnovske mažoretke imale su priliku otvoriti 14. Zimske olimpijske igre 1984. godine u Sarajevu. Osim toga, slavu Mimoze pronijele su širom regiona. Njihov karavan je obišao preko 50 gradova, između ostalih i Budimpeštu, Berlin, Kopenhagen…
Pored cvijeta Mimoze, marša Mažotetkinja, trombonjera i duvačkih orkestra, festivalskoj i karnevalskoj atmosferi doprinose i sami novljani tako što masovno učestviju u kreiranju jedinstvenog spektakla čija slika svake godine obilazi svijet. Na ulicama, trgovima, plažama i pontama, domaćice spremaju pržene sardele kojima goste namjernike i prolaznike. Mnogobrojni turisti su naročito oduševljeni ovim gestom. Mnogobrojne maskarade i parade maskiranih novljana čine da se Praznik Mimoze može zvati i karnevalom što on, najzad i jeste. Posljednjeg dana festivala/karnevala održava se javno suđenje Krnevou Novskom lutki (pinjati) koja predstavlja personifikaciju zla i svih nevolja koje su snašle Herceg Novi u toku prethodne godine. Iako je ishod „suđenja“ neizvjestan, Krnevo obično bude osuđen na spaljivanje a taj čin ujedno podrazumjeva posljednju ceremoniju prazničnih svečanosti. Preostaje još fešta i veselje do ranog jutra te žal što se se Praznik od Mimoze završava.
Do sljedeće godine i sljedećeg Praznika Mimoze dijeli nas najljepši dio godine: U Novom uvijek prekrasno proljeće, ljeto i turistička sezona, romantična jesen, Nova godina i njene čarolije… Zapravo, Mimoze su tu da ukrase i uljepšaju period u godini (kraj januara, februar i početak marta) kada bi Herceg Novi bio pust i dosadan. Zahvaljujući Mimozama, tim divnim žutim pahuljicama, nije tako!
Vidimo se narednog februara, u Herceg Novom!
Оставите одговор