U najljepšem dijelu svijeta – Mediteranu,
dalje,
na najljepšem dijelu Mediterana – Jadranu,
dalje,
u najljepšem dijelu Jadrana – Boki,
još dalje,
najljepši grad:

Herceg Novi

Dakle On. Na samom ulazu u zaliv, poput viteza stoji uspravan i ponosit štiteći i čuvajući svoje blago – Boku.

Vitez koji čuva Boku

Bokokotorska vrata predstavljaju veličanstveni portal iza čije brave se nalazi najbogatija prirodna i kulturnoistorijska riznica ovog dela svijeta.

Prvi na ulazu u najjužniji fjord Evrope i najljepši zaliv Mediterana je on – vitez, stražar i čuvar Boke Kotorske. Njen prvi ambasador i njen prvi utisak.

Neobičan je ovo grad. Drugačiji u svemu i od svakog sebi bliskog grada.

Niko se još nije usudio reći da je Herceg Novi samo još jedan od stotina gradova na jadranskoj obali…
Ne, on je nešto sasvim drugačije…

On ne samo da je vitez koji čuva Boku -on je vitez koji čuva Crnu Goru.

Herceg Novi je na svega nešto manje od kilometar udaljen od kopnene granice sa Hrvatskom, pa i Bosnom koje su se igrom prilika neplanirano našle baš tu, njemu iza leđa.

Orjenovo mezimče

Grad pod moćnim Orjenom.

Šta bi Novi bio bez Orjena? Isto što i Kotor bez Lovćena!

Osim što bdije nad gradom, Orjen mu daruje još nešto.
Herceg Novi nalazi se nedaleko od najkišovitijeg lokaliteta Evrope, Crkvica, što mu obezbjeđuje solidne količine padavina.

Ukoliko uz ovaj podatak dodamo činjenicu da se grad nalazi na najsunčanijoj obali Jadrana sa izrazito visokom insolacijom (čak 200 sunčanih dana tokom cijele godine), onda se sama razotkriva formula bujnosti ovdašnje vegetacije.

Od ranog proljeća grad počinje da cvate, već u Februaru grad upotpunosti ozeleni, ili bolje reći – ožuti. Riječ je o Mimozama koje ovdje nesebično daruju svu svoju ljepotu.

Grad od Sunca

Posebna osobenost Herceg Novog je njegova klima, koja na najmanjem prostoru daje najveće klimatske razlike. U toku kasnih proljećnih dana čovjek ovdje može istovremeno biti opijen čarima toplog primorskog sunca i mora, a da na okolnim planinama uživa u sportu na snijegu.

Grad od Mimoze

Stotinama ljeta unazad Novljanski kapetani su svojim ženama sa putovanja širom svijeta donosili svakojake egzotične, mediteranske i tropske biljke: palme, kamelije, oleandre, kiparise, magnolije te druge rijetke vrste cvijeća i ukrasnog bilja i, najzad mimoze koje su se ovde zapatile u toj mjeri da se cjeli grad istovjeti s njima.

A zahvalni Novljani u znak poštovanja ove tradicije svoj grad nazvaše „vječnim gradom cvijeća“ i podariše mu Feštu od Mimoze, praznik i karneval posvećen simbolu Herceg Novoga – njenom veličanstvu Mimozi!

„Ako si cvijet, budi mimoza“ (Viktor Igo)

Žute pahuljice prekrivaju gradske trgove i ulice kojima, predvođeni mažoretkinjama, radosni šetaju Novljani i njihovi gosti. Kao da ih je opio miris proljeća ili šarm gracija u bijelim čizmicama i kratkim suknjama.

Fešta od Mimoze

Već krajem januara, dok je najveći dio Evrope prekriven bijelim pahuljama snijega, Herceg Novi biva prekriven žutim pahuljama mimoze. Cijeli grad odiše opojnim mirisom i pleše u ritmovima Gradske muzike koja prati mažoretke… Ova jedinstvena karnevalska atmosfera traje sve do prvih dana marta.

Defile mažoretkinja i “Gradske muzike” teče kroz ribarska naselja hercegnovske rivijere, uz gromoglasne zvuke trombonjera i prangija, koji najavljuju toplije dane. Druženje na obali mora pod Orijenom pokrivenim snegom, traje do zalaska sunca, a uveče je, tradicionalno, veliki maskenbal. To je samo jedan u nizu maškara sa mimozama i mažoretkinjama na čelu.

Praznik mimoze počinje oglašavanjem trombonjera sa Belviste (Centralnog gradskog trga) a završava se javnim suđenjem karnevalu tj. krivcu za sve nedaće koje su prethodne godine snašle Herceg Novi na plaži „Bijela vila“.

„Grad vječnog zelenila, sunca i skalinada“ (Ivo Andrić)

I nobelovac Andrić je našao „svoje mjesto pod suncem“, pod suncem Herceg Novog. Herceg Novi slovi za grad umjetnika kojima je bio a i danas jeste neiscrpna inspiracija. Nešto kao muza. Davno prije Andrića u ovome gradu često je boravio i tražio inspiraciju za svoja djela i crnogorski vladika i pjesnik Petar II Petrović Njegoš. Teško ih je sve spomenuti i nabrojati od pamtivjeka do danas tek, treba spomenuti i ove današnje: Ramba Amadeusa, Dragoljuba Đuričića, Vladu Georgijeva…

Grad od soli

Obnovom i razvojem trgovine solju, u 13. vijeku Herceg Novi postaje oštra konkurencija Dubrovniku i gotovo mu se izjednačuje po značaju. Note od soli države Novske i danas svjedoče o tome a čuvaju se u Savinskom manastiru u Herceg Novom.

Naime, Herceg Novi je utemeljio bosanski kralj Tvrtko I Kotromanović, proljeća 1382 i nazvao ga imenom Sveti Stefan. Cilj osnivanja grada je bio ostvarivanje trgovačkih veza sa okolnim zemljama i proizvodnja soli, koju je Dubrovnik tih godina skupo prodavao Bosni. Gradom je ga načinio tek njegov naslijednik i sinovac Stjepan Vukčić – Kosača, poznatiji kao Herceg Stjepan, po kome će grad i dobiti današnje ime. Uz susjedne gradove Kotor i Dubrovnik, Herceg Novi ubrzo postaje značajan privredni, politički i kulturni centar na moru.

Još ga zovu Grade od skalina

Ni ovu bokeljsko-novljansku formulaciju nije lako razumjeti. Svi ostali bi rekli „Grad stepenica“ a novljani i bokelji: „Grade od skalina“.

„Skalin i skalin daju skaline, a skalini – skalinade“ (Nikola Malović)

Splet slikovitih uskih uličica od skalina i starih kamenih palata ukrašenih zelenim škurama, gradu daje tako prepoznatljiv i njemu karakterističan šarm – šarm starog, pomalo „usnulog“ i zaboravljenog primorskog grada.

Skalina po skalina pa tvrđava

Bedemi i utvrde znak su Herceg Novoga. Silne kule i tvđave, kao i sam grad odolijevaju zubu vremena. Bidiju nad njim i čuvaju ga ili ga pak krase poput Sahat kule –Tore sa gradskim vratima. Tvrđava Forte Mare i Citadela ga krase i štite od mora a tvrđava Španjola i Kanli kula s leđa. Zapadna kula, kula sv. Jeronima… malo – malo i eto ti bedema, kule ili gradskih vrata. Odavno one ne čuvaju ovaj slobodan grad ali čuvaju njegovu tradiciju, kulturu i svjedoče o prolaznosti vremena.

Grad od pet Danica

Nešto kao opatijski Lungo mare, čuo je na Danicama autor ovog članka jednu gošću kako pripovjeda svom domaćinu… Lijepo poređenje ali Pet Danica je Pet Danica – jedinstveno mjesto na cijelom svijetu. Duž obale a podno Novoga proteže se šest kilometara dugo šetalište zvano Pet Danica. Polazi od Igala, kroz Herceg Novi, do Meljina. Vijuga trasom negdašnje pruge koja ja Herceg Novi spajala sa Dubrovnikom, Sarajevom i Beogradom. Dio te davno demontirane pruge je današnja Šarganska Osmica koja vijuga Mokrom Gorom… Od sjećanja na nju ostali su tuneli koji ovoj promenadi daju poseban šarm, „Plavi vagon“ – eksponat davno zaboravljenog „ćire” i zdanje negdašnje željezničke stanice Novske, danas pretvorene u kafe ispred koje vam valja sjesti i uživati u ljepoti Pet Danica i mora kraj kojeg se nalaze.

A ko su bile te čuvene Danice?! Bile su to vrle i hrabre novljanske đevojke koje su tužno skončale u borbi za ono što danas zovemo slobodom. Ipak, priču o njima morate čuti od Novljana. Oni svakako neće propustiti priliku da vam je ispričaju.

Osim ove, od Novljana ćete čuti još mnoge interesantne priče o njihovom gradu. Pronaći ćete ih i na ovom veb sajtu ukoliko nastavite sa traganjem za tajnama Herceg Novoga (ali i čitave Boke).

I na kraju, reče Lj. Nenadović:

”…I čudim se suncu kako može zaći, kad ljepote ove nigde neće naći… “