JB apart&lounge je vaš projekat. Kakav odnos imate prema njemu?
Kao arhitekta koji cijelim svojim bićem promišlja i pristupa svakom projektu, normalna je ta specifična, neraskidiva veza arhitekte i njegovih objekata. Ta veza svoj konačni oblik dobija materijalizacijom tj izgradnjom objekta. JB apart & lounge je samom pozicijom i projektim zadatkom za moj tim i mene predstavljao veliki izazov i poteškoću, ali na kraju takvi objekti obično budu najbolji. Svakim značajnim projektom nastojim da pomjeram stvari. Mislim da je ovo jedan od takvih projekata i zato jedva čekam njegovu realizaciju.
Zašto ovaj projekat smatrate svojim značajnim djelom?
Samim tim što smo iskreno ušli u cijeli proces komunikacije i stvaranja, svi smo se veoma brzo složili da nam je potreban iskorak. Mislim da će ovo biti objekat koji će doprinijeti samom gradu i kreirati novu percepciju kada je arhitektonski i tehnološki pristup u pitanju. Vrijeme je da se naši gradovi inficiraju dobrom arhitekturom i idejama, kako iskreno doživljavam JB apart & lounge. Nedostajao nam je taj korak dalje, a on je sada napravljen.
Kom stilu i kom pravcu pripada JB apart&lounge?
Lično pripadam onoj grupi stvaralaca koji se odriču trendova i stilova. Danas je i teško definisati stil, ali i ako ga neko prati od takvih arhitekata uvijek možemo dobiti već očekivano. Upravo zato želim pobjeći od očekivanog i više se predajem samoj lokaciji, ambijentu, ideji investitora, prostoru da me vodi. Analizom svih ovih uticaja dobijamo raznovrsna rješenja koja su odgovor lokaciji i ambijentu, što je i bio proces kreiranja objekta JB apart&lounge.
Postoji li neki objekat, negde u svetu, koji je poslužio kao inspiracija za JB apart&lounge?
Filozofija našeg studija nam ne dozvoljava takav pristup stvaranju, jer polazna tačka za svaki objekat je lokacija i okruženje, a svaka lokacija je priča za sebe.
Koliko je urbanost nadvladala tradiciju u ideji i konceptu JB apart&lounge-a?
Pošto sam lokalitet nije dio neke tradicionalne urbane matrice, već se nalazimo naspram Novljanke, reperne građevine i simbola arhitekture 20vijeka u Herceg Novom, u tom slučaju je urbanost nadvladala tradiciju. Kao što možete primjetiti elementi ovog objekta su i dalje inspirisani tradicijom i mediteranom, što ga i čini pripadajućim.
Kada se rodila vaša ljubav prema arhitekturi i dizajnu?
Uvijek sam volio kreativni proces, stvaranja crteža, oblika, muzike… Arhitektura mi je postala bliska jer je opipljiva, na kraju nešto ostaje iza toga. Kao pravnik imao bih samo predmete koji prelaze u arhivu. Jednostavno to nije za mene.
Meni se ipak čini da sam arhitekturu otkrio tek nakon fakulteta. Tek sam tada počeo da ulazim u taj predivan svijet. Tokom studija sam, kao i većina studenata, polagao ispite i koristio slobodno vrijeme, ali sam tek nakon fakulteta istinski zavolio arhitekturu.
Ko je najviše uticao na Vaš rad, na Vaše shvatanje arhitekture, formiranje sizajnerskog stila…? U kojoj mjeri ste znanje svojih mentora i profesora prenijeli u sopstvenii stvaralački stil?
Energija jednog čoveka je meni i mojoj generaciji prenijela strast i ljubav prema ovoj profesiji. To je bio Ranko Radović, profesor koji je svima nama koji smo bili otvoreni tu strast nesebično davao, a ta neka inercija mene vuče i dan-danas.
Postoji li neki stariji (čuveni) kolega, arhitekta čija djela Vam služe kao uzor i čijim kreacijama se uvijek vraćate?
Tokom svog arhitektonskog sazrijevanja i odrastanja uvijek sam otkrivao nove pristupe i arhitekte koji su uveliko uticali na moje današnje poimanje arhitekture. Sve te osnove su duboko ukorjenjene u meni, tako da bi ta lista bila duža, ako bih baš krenuo od početka.
Pošto se inače često i preispitujem, često se i vraćam i ponovo analiziram.
Šta vas inspiriše pri radu?
Za početak neophodna je dobra energija i zajednička želja da se neki projekat dobro uradi. Lično veliku inspiraciju nalazim i u samom okruženju, lokaciji, ali i dijalozima sa kolegama i investitorom.
Kakav je Vaš stav prema novijim arhitektonskim rješennjima na Crnogorskoj obali?
Obično se sve svodi na „take the money and run“, tako da je arhitektura proizvod ove floskule koja je diktirana novcem i vremenom. Projektovati i graditi za što manje novca i vremena a prodavati što je skuplje moguće, jeste logika velikog broja investitora. O arhitekturi se ovdje i ne govori, profit je jedini činilac. Zato smo prenatrpani banalnim i neodrživim rješenjima kako planova tako i građevina. Iskreno se nadam da će se struka sama izboriti, jer smo svi zajedno krivi za ovakvu situaciju.
O autoru projekta:
Nikola Novaković, rođen 05.06.1978. u Nikšiću. Zvanje diplomiranog inžinjera arhitekture, a zatim i Master diplomu stekao 2004. godine na Arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu. Tokom perioda 2004-2006. godine radio na projektovanju i izvođenju stambeno-poslovnih objekata u Novom Sadu, a zatim na projektovanju i izvođenju enterijera u zemlji i inostranstvu.
2006. osniva preduzeće Enforma doo u Kotoru, gdje radi i danas, a koje je projektovalo i realizovalo veliki broj projekata raznih tipologija i sa kojim je osvojio prestižne domaće i međunarodne nagrade, Pored priznanja na konkursima dobitnik je nagrade CEMEX za najbolji objekat u 2012 god u Crnoj Gori i III mjesto na svjetskom nivou u Meksiku u kategoriji održive gradnje. 2013 sa studiom Enforma osvaja nagradu 5 zvjezica na International property award u Londonu za najbolji kompeks, a iste godine Nikola je dobitnik Godišnje nagrade za arhitekturu Inženjerske komore Crne Gore. Nikola je saradnik u nastavi na fakultetu UDG u Podgorici na odsjeku Politehnika u arhitekturi.
Enforma je danas arhitektonski studio koji je sa svojim stavovima i progresivnim idejama prepoznat ne samo u Crnoj Gori već u regionu i šire.