Posebno lijep dio obale (i njenog zaleđa) između Herceg Novog i Dubrovnika nosi neobičan naziv Konavle. Odakle mu takvo ime neda se ni naslutiti tek, Etimologija kazuje da ime dolazi od latinske riječi „canalis“, te lokalnog izraza „konali“, a odnosi na vodovodne kanale koji su od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali vodom antički Epidaurum (preteča Dubrovnika a današnji grad Cavtat).
Cavtat je inače glavno mijesto u Konavlima. Vrijedi za poznati turistički centar i najveći centar kongresnog turizma na ovoj obali Jadrana.
Po mnogo čemu su Konavle jedinstvene a posebno po ljepoti. Onđe đe obala počinje gubiti svoje pratioce, otoke, koji, iako prelijepi, smetaju obali i zaśenjuju je, tu su Konavle. Odatle, pa sve do Boke Kotorske. I sad, izvedimo zaključak kako bi moglo izgledati prostranstvo izmeđ’ najljepšeg grada i najljepšeg zaliva Mediterana!?!
Pusta je ovo obala. Ne računajući Cavtat, drugih gradskih naselja skoro da ni nema a, osim Molunata, ni obalskih. Sve je to sama i netaknuta priroda čije čari se kriju u unutrašnjosti podjednako kao i na obali ali i pod samim morem.
Na Sajtu Konavoskog turizma o Konavlima stoji ovako:
Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande…
…Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode… sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim…
Mijesta u Konavlima karakteriše tradicionalna kamena arhitektura i jedinstven prostorni ambijent kakav ćete rijetko gdje pronaći. Gornja Banda Konavoska ispresjecana je živopisnim zaseocima monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići u Uskoplju). Ovdje se nalazi i Soko-kula, strateški vrlo važna srednjovjekovna tvrđava, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu.
Kulturnim centrom Konavala smatraju se Čilipi. Iako poznatiji po međunarodnom aerodromu, poznati su i po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskom tradicijom, običajima, čuvenom konavoskom narodnom nošnjom i vezom.
Urbani centar Konavala je Cavtat, stari grad građen u dubrovačkom maniru i stilu. Planski je sasvim izregulisan, oivičen utvrdama i zidinama te odbrambenim kanalom. U starom gradu je i danas očuvan raspored ulica nalik dubrovačkoj četvrti Prijeko (śeverni dio starog Dubrovnika).
Od javnih građevina u Cavtatu se na neki način izdvaja a i mi je preporučujemo, kuća slikara Vlaha Bukovca koja je konzervirana i pretvorena u muzej. Dio je ambijetalnog gradskog prostora sa ateljeom i galerijom umjetnina ovog jednog od najznačajnijih slikara akademskog realizma naših prostora.
U arhitektonskom smislu, posebno mijesto zauzima Mauzolej porodice Račić na groblju Sv. Roka u Cavatu. Ovaj mauzolej je remek je djelo Ivana Meštrovića.
Knežev dvor iz 16. vijeka smješten uz cavtatsku rivu je nekadašnje sjedište dubrovačkog kneza, a danas galerija i zbirka umjetnina zadužbine Baltazara Bogišića, poznatog pravnika, jurista, pravnog istoričara i sakupljača slovenskog etnografskog nasljeđa iz 19. vijeka.
Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz vijekove.
Franjevački kompleks i crkva Gospe od Snijega poznata je po Politpihu Vicka Dobričevića, jednom od predstavnika Dubrovačke renesansne slikarske škole.
Mijo Šiša Konavljanjin svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog naroda.
Molunat je primorsko, ribarsko i turističko mjesto, posljednje na Konavoskoj obali prije Boke i Crne Gore. Ovo je mjesto koje omogućava istinski odmor uz užitak direktnog dodira sa netaknutom prirodom.
Korjen imena Molunat vuče iz ilirskog i starogrčkog jezika (molos – luka), što upućuje na starovjekovne luke Malog i Velikog Molunta, zaštićene od nevremena, o čemu ima puno tragova u arheološkim nalazima podmorja i kopna, zidinama i fortecama.
Osim obale i unutrašnjisti, posebno mjesto u Konavoskom turizmu zauzima podmorje koje važi za jednu od najatraktivnijih arheoloških lokacija Mediterana.
Podvodni turizam ili, drugačije rečeno, ronjenje je sve popularnija grana turizma a Konavle kada je ovaj avanturistički sport ili rekreacija u pitanju, zaista imaju šta ponuditi. Vođeni tragovima potonulih brodova naći ćete olupine još iz antičkog doba pa sve do onih desantnih iz II svjetskog rata.
U okolini Cavtata pod zaštitom je nekoliko lokacija brodoloma iz antičkih vremena sa ostacima amfora i pitosa (spremnika za žitarice). Lokalni ronilački klubovi raspolažu svim preduslovima za organizaciju ronilačkih izleta na sve lokacije.
Sve u svemu, carstvo plavog i zlenog je neistražena i netaknuta prirodna i kulturna cjelina koja čeka na vas. JB je na samo nekoliko desetina kilometara od svega ovoga.